Toplinski most

U graditeljstvu je to manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela. Zbog smanjenog otpora toplinskoj propustljivosti u odnosu na tipični presjek konstrukcije, temperatura unutarnje površine pregrade na toplinskom mostu manja je nego na ostaloj površini, što povećava opasnost od kondenziranja vodene pare.

Ovisno o uzroku povišene toplinske propustljivosti, razlikujemo dvije vrste toplinskih mostova:

• konstruktivni toplinski mostovi – nastaju kod kombinacija različitih vrsta materijala;

• geometrijski toplinski mostovi – nastaju uslijed promjene oblika konstrukcije, npr. uglovi zgrade.

U praksi su vrlo česte kombinacije ovih vrsta toplinskih mostova.
Uz kvalitetnu toplinsku izolaciju vanjske ovojnice kuće, izbjegavanje jakih toplinskih mostova preduvjet je energetski efikasne gradnje. Postavljanjem izolacije na ovojnicu kuće (zidovi, krov, pod), moguće je izbjeći većinu toplinskih gubitaka uslijed toplinskih mostova. Pozicija prozora u zidu također igra važnu ulogu u izbjegavanju toplinskih mostova, stoga ga je potrebno smjestiti u nivou toplinske izolacije. Ako to nije moguće, potrebno je toplinski izolirati špalete oko prozora. Pravilnom izolacijom toplinskih mostova, izbjeći ćete i kondenzaciju na pojedinim dijelovima konstrukcije.

U strojarstvu, pojam toplinskih mostova pojavljuje se u tehnici hlađenja i klimatizaciji. Naime, osim cjevovoda potrebno je adekvatno izolirati i armaturu (ventili itd.), pričvrsnice i ovjesnice, kako bi se po čitavoj dužini cjevovoda spriječila uspostava toplinskih mostova, odnosno prodor topline na lokalnom dijelu cjevovoda.