Registar onečišćavanja okoliša – najveća okolišna baza u državi sada je još preglednija

Danas je službeno zatvoren Twinning projekt „Unaprjeđenje Registra onečišćavanja okoliša (ROO) i integracija u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO)“ koji je provela Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) u suradnji s Austrijskom agencijom za okoliš uz potporu stručnjaka iz Austrije, Njemačke i Francuske. Svrha projekta bila je jačanje hrvatskog ROO, uključujući unaprjeđenje procesa prikupljanja i verifikacije te osiguranja kvalitete podataka i izvješćivanja. Hrvatski nacionalni portal ROO unaprijeđen je kroz razvoj internetskog portala koji će omogućiti lakši i jednostavniji pristup podacima industriji, stručnoj i široj javnosti, kao i nadležnim tijelima i institucijama.

Podaci iz ove baze, koja s gotovo 19 000 korisničkih računa i više od 11 000 obveznika čini najveću bazu okolišnih podataka u Hrvatskoj, neophodni za čitav niz nacionalnih i međunarodnih izvješća iz područja industrijskih onečišćenja, otpada, klimatskih promjena, zaštite voda i mora, prekograničnog onečišćenja zraka te brojna druga.„Spoznati, pratiti i mjeriti okolišni otisak kojeg stvaramo na ovoj planeti i prelijepoj domovini je bez sumnje civilizacijski dug i briga za budućnost naše djece. Ono što nam danas treba više nego ikada jest primijeniti koncept održivog razvoja na sve politike, strategije i planove, što znači da trebamo stalno težiti uspostavi ravnoteže između gospodarskog i društvenog razvoja i okoliša. U svrhu izrada različitih analiza potrebno je imati dobar sustav za praćenje emisija onečišćujućih tvari i nastanka otpada. Danas je taj sustav izrastao u najveći Registar onečišćavanja okoliša u Republici Hrvatskoj kojim se prati emisija čitavog niza onečišćujućih tvari u sve sastavnice okoliša kao i nastanak otpada. Hrvatska je prelijepa zeleno – plava zemlja koja treba takva i ostati, a ovaj projekt će zasigurno tome doprinijeti“ – rekao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg.

Vrijednost projekta je 900.000 EURA, od čega je 95% financirala Europska unija u okviru Prijelaznog instrumenta, a ostalih 5% Republika Hrvatska.

Izvor.