Hrvatska koristi manje od 1% svog Sunčevog potencijala

U Europi do 2050. više od 45% kućanstva će proizvoditi vlastitu energiju.

Greenpeace Hrvatska u suradnji sa Zelenom Energetskom Zadrugom organizirao je 15.11. u Zagrebu konferenciju ‘Uloga turizma u energetskoj tranziciji’ kako bi skrenuo pozornost na mogućnost davanja konkretnog doprinosa stvaranju što povoljnijeg okruženja za jednostavna i masovna ulaganja u korištenje energije Sunca, posebno za male i srednje proizvođače-potrošače električne energije. Procjenjuje se da će Hrvatska do 2025. godine primati 20 mil. gostiju svake godine, uz godišnje povećanje od 450.000 svake godine. Uz to, Hrvatska bi trebala do 2025. godine investirati 6,6 milijardi EUR, što nagoviješta veliko povećanje potrebe za električnom energijom. Uz to, Hrvatska ima prosječno 2600 sunčanih sati godišnje i u samom je vrhu osunčanosti u Europi, zbog čega ima i najveći potencijal da sektor turizma dobiva 100% električne energije iz obnovljivih izvora. No, nažalost, Hrvatska je na europskom dnu što se tiče korištenja tog potencijala (iskorištenost manja od 1%), dok Slovenija koja je dvostruko manja od Hrvatske ima pet puta više solarnih kapaciteta ili usporediva Grčka koja ima čak 50 puta više. Naime, potencijal u sektoru turizma je toliko velik da kad bi samo tri vodeće hotelijerske tvrtke u Hrvatskoj na krovove svojih hotela postavili sunčane elektrane proizvelo bi se 7 MW električne energije, dovoljno za opskrbu 3000 kućanstava tijekom čitave godine.

Prema studiji Greenpeaca Hrvatska već do 2050. godine može u cijelosti prijeći na obnovljive izvore energije i pri tome stvoriti značajne uštede te društvene i gospodarske koristi. Uz to, Emily Rochon, Greenpeace International, istaknula je kako su se u posljednjih deset godina samo kapaciteti sunčanih elektrana u svijetu povećali za oko 300 GW. Takvi rezultati su razlog kontinuiranog pada cijena sunčane energije (uz pad cijena baterija), gdje su troškovi posljednjih godina pali za čak 80%, a cijena se kreću između 0,08 – 0,13 USD/kWh, 30-40% manje od maloprodajne cijene na mnogim tržištima električne energije u svijetu. Kao najbolji primjer izdvojila je Australiju, gdje je 1,6 milijuna krovova kućanstava instaliralo solarne panele (5,6 GW), dok samo 496 MW kapaciteta čine velike sunčane elektrane. Isto tako, navela je primjer iz SAD-a, gdje su ključni čimbenici u širenju obnovljivih izvora standardi o obnovljivim izvorima koje je skoro svaka savezna država prihvatila i korporacije koje se sve više fokusiraju na otkup ‘zelene’ energije, pa je tako sukladno Ugovorima o otkupu električne energije 21% od 16,4 GW energije iz obnovljivih izvora usmjereno u elektroenergetsku mrežu SAD-a. Isto tako, naglasila je da će do 2050. godine u Europi biti moguće da više od 45% kućanstava ima vlastitu proizvodnju sunčeve energije, odnosno otprilike 264 mil. ljudi u EU. Zatim su predstavnici Zelene Energetske Zadruge predstavili inovativne poslovne modele za šire korištenje obnovljivih izvora u turizmu koji traže manja ili nikakva početna ulaganja u projekte, a Ignacio Navarro, Greenpeace Grčka, objasnio je uspjeh Grčke u širokom korištenju sunčeve energije. Naime, Grčka se nakon financijske krize okrenula obnovljivim izvorima i investirala 5 mlrd. EUR, pri čemu je u idućih 7 godina povećala udio sunčane energije u mreži od 0,5% na 8%, uz povećanje kapaciteta na 2600 MW, sa 6000 tvrtki koji rade u tom području i 30.000 radnih mjesta vezanih za rad sunčanih elektrana.

Također, u 2016. godini uveden je zakon o virtualnom mjerenju neto potrošnje energije, koji omogućuje ljudima koji nemaju krovove da investiraju u solarne panele preko onih koji ih imaju. Konačni zaokret u energetskoj tranziciji u Grčkoj je postignut uvođenjem zakon o energetskim zajednicama u 2017. godini, koji će omogućiti običnim građanima da budu predvodnici energetske tranzicije u narednim godinama.

Izvor.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)