HEP-ov plan sastoji se od četiri bitna i ambiciozna segmenta.
Zeleni plan Europske komisije, predstavljen 11. prosinca 2019. godine, ima cilj da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i uzimajući u obzir najnovije dostupne znanstvene spoznaje i potrebu za jačanjem globalnog djelovanja u borbi s klimatskim promjenama i u području klime. Iz Europske komisije su također, ističe se na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, prepoznali potrebu da svako relevantno zakonodavstvo i politike EU-a moraju biti u skladu s postizanjem klimatske neutralnosti.
Europska komisija je 17. rujna 2020. godine objavila Komunikaciju i dubinsku analizu utjecaja povećanju cilja o smanjenju emisije stakleničkih plinova s 40 posto na 55 posto do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990. godinu. EK je taj cilj ugradila i u novi prijedlog EU odredbe o klimi, a sve države članice EU vode konzultacije sa stručnjacima, kako bi se raspravilo o toj velikoj klimatskoj strategiji, te kako bi se sagledali efekti na njihove nacionalne ekonomije. Udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora unutar Europske unije trebao bi se do 2030. barem udvostručiti, s današnje razine od 32 posto na 65 posto ili više.
POTREBNO JE PROVESTI DEKARBONIZACIJU ENERGETSKOG SEKTORA
London School of Economics and Political Science (LSE) se pozabavio temom dekarbonizacije u energetskom sektoru, odnosno, smanjenjem emisije štetnih plinova pri proizvodnji električne energije. Tako ističu da zemlje diljem svijeta moraju dekarbonizirati svoj energetski sektor kako bi postigli ciljeve Pariškog sporazuma o klimi. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) ističe kako će se za energetski sustavi morati gotovo potpuno dekarbonizirati do 2050. godine kako bi se postigli ti ciljevi.
Cilj Pariškog sporazuma o klimi je zadržati povećanje globalne prosječne temperature na 2°C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te poduzeti mjere u svrhu ograničavanja rasta globalne prosječne temperature iznad 1,5°C iznad razina u predindustrijskom razdoblju. No čak i za postizanje manje ambicioznog cilja od zaustavljanja na 2 stupnja Celzijusa, bit će potrebno provesti dekarbonizaciju.
DUGOROČNO, POTREBNO JE KORISTITI OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
Kako bi se provela dekarbonizacija energetskog sektora, energetske kompanije bi trebale koristiti sve manje fosilnih goriva, te veći naglasak postaviti na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Čak i gledano kratkoročno, ističe LSE, prebacivanjem s elektrana koje sagorijevaju ugljen na elektrane koje sagorijevaju plin postiže se značajan učinak. Ističu kako elektrane na ugljen generiraju 900g CO2/kWh, dok plinske 400g CO2/kWh. No, dugoročno, sve te elektrane koje koriste fosilna goriva bi se trebale zamijeniti s onima koje koriste obnovljive izvore energije, poput vjetroelektrana, hidroelektrana i sunčanih elektrana.
HEP, jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi i stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj, uočila je svoje mjesto i važnu priliku za jačanje svoje pozicije u energetskom sektoru. Njihova strategija temelji se na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu, u četiri segmenta.
Prvi segment: revitalizacija hidroelektrana
Prvi od četiri segmenata HEP-ove strategije je nastavak revitalizacije hidroelektrana. Hidroelektrane će i dalje ostati najvažniji obnovljivi izvori energije u sustavu HEP-a. Tako će se u revitalizaciju hidro elektrana do 2030. godine ukupno uložiti oko 3,6 milijardi kuna, dok je do danas već uloženo nešto više od trećine sredstava. Kada se investicijski ciklus završi, rezultat tih investicija će biti dodatnih 160 megavata nove snage u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.
Drugi segment: gradnja novih hidroelektrana
Uz revitalizaciju postojećih, HEP planira graditi i nove hidroelektrane. Najveći aktualni projekt Hrvatske elektroprivrede, ujedno i najveći HEP-ov projekt od osamostaljenja Hrvatske, je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj (HES Kosinj / HE Senj 2) s ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna. U svibnju je počela izgradnja prilazne ceste od naselja Studenci do hidroelektrane Sklope, a u listopadu su počeli radovi na izgradnji stambene zgrade u kojoj će se smjestiti dio stanovnika naselja u području zahvata projekta. Izgradnja čitavog projekta trajat će idućih šest godina.
Treći segment: nove elektrane koje koriste obnovljive izvore
Treći bitan segment je izgradnja i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i drugih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. Trenutno je u probnom radu prva HEP-ova vjetroelektrana Korlat, snage 58 megavata, koja će ujedno biti i prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će proizvoditi bez poticaja.
Uz nju, na istoj lokaciji HEP razvija projekt sunčane elektrane snage 75 megavata, čime je ukupna snaga tog sustava dvije elektrane koje koriste obnovljive izvore energije 133 megavata. HEP za sada u pogonu ima dvije neintegrirane sunčane elektrane, Kaštelir u Istri snage jedan megavat, te Vis na otoku Visu snage 3,5 megavata, koja je puštena u pogon u rujnu ove godine. Do proljeća 2021. godine u rad bi trebale biti puštene i sunčane elektrane Cres (snage 6,5 megavata), Vrlika Jug (snage 2,1 megavata), Stankovci (snage 2,5 megavata), Marići (snage jedan megavat), Kaštelir 2 (snage 2 megavata) i Obrovac (snage 5,5 megavata).
Sunčana elektrana Vis
Tim investicijama treba još nadodati sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana ukupne snage 120 megavata, koje je HEP na temelju javnog poziva potpisao s partnerima krajem 2019. i početkom 2020. godine. U sporazumu je sudjelovalo 11 općina i gradova, među kojima su Kršan, Lipovljani, Sućuraj, Viljevo, Mali Lošinj, Lipik, Novska, Križevci, Ludbreg, Bedekovčina i Marijanci. Uz to, HEP na Kvarneru razmatra izgradnju još dvije sunčane elektrane: SE Cres 2 (snage 4,14 megavata, neposredno u blizini od postojeće SE Cres) i SE Unije (snage jedan megavat), koja se razvija u sklopu EU programa INSULAE i u partnerstvu s Razvojnom energetskom agencijom Kvarner.
Vjetroelektrana Korlat
Četvrti segment: visokoučinkovita kogeneracija na plin
Premda je i dalje riječ o fosilnom gorivu, dokumenti EU, a time i prijedlog nove energetske strategije Hrvatske, efikasno korištenje plina postavljaju kao važan segment energetske tranzicije. Zbog toga se HEP-ova termoenergetska postrojenja na plin stalno unaprjeđuju te se grade novi visokoučinkoviti energetski blokovi, poput aktualnog projekta izgradnje visokoučinkovitog kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb sa 150 megavata električne i 114 megavata toplinske snage. Investicijske vrijednost projekta iznosi 900 milijuna kuna, a novi blok će u zajedničkom procesu proizvodnje električne energije i topline ostvarivati ukupni koeficijent iskoristivosti goriva od 90 posto.
Projekt izgradnje novog bloka financiran je kreditima EBRD-a i Europske investicijske banke, uz jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja, koji je glavni nositelj takozvanog Junckerovog plana. Puštanje u rad planirano je početkom ogrjevne sezone u jesen 2022. godine.
S druge strane HEP je u Osijeku, za potrebe podmirenja toplinske potrošnje grada, krenuo u razvoj novog kombi-kogeneracijskog plinskog postrojenja na postojećoj lokaciji Termoelektrane-toplane Osijek.
DO 2030. GODINE NOVIH 1500 MEGAVATA SNAGE
HEP grupa se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine već opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja, koji je komplementaran i Zelenom planu Europske komisije. Sa svim spomenutim segmentima HEP-ovog plana do 2030. godine, HEP planira dobiti 1500 megavata nove snage. Zanimljivo je da od tog iznosa 350 megavata otpada na vjetroelektrane, te jednaka količina na sunčeve elektrane, što zajedno odgovara ukupnoj snazi Nuklearne elektrane Krško.
Realizacijom ovih scenarija, povećat će se udio obnovljivih izvora energije u HEP-u za 50 posto, a povećat će se i proizvodnja iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kilovatsati godišnje do 2030. godine. Uz sve te elemente, HEP planira smanjiti i vlastitu potrošnju energije. Tako su u protekle dvije godine prema konceptu kupca s vlastitom proizvodnjom na krovovima svojih poslovnih zgrada postavili gotovo 60 sunčanih elektrana.
Smatraju da je za postizanje ciljeva ugljične neutralnosti vrlo važan i sektor cestovnog prometa, gdje se HEP uključio s projektom eMobilnosti. Taj projekt je financiran sredstvima Europske unije, a u sklopu njega u rad je pušteno više od 200 punionica za električne automobile, dok će njihova ELEN mreža punionica za električna vozila do kraja 2020. godine brojati 250 punionica, s mogućnošću istovremenog punjenja čak 500 automobila. Inače, HEP u svojem voznom parku ima preko 70 električnih vozila.
