Energetska učinkovitost klima uređaja

ErP Direktiva

Europska unija direktivom 20/20/20 želi napraviti doprinos očuvanju okoliša. Cilj direktive je povećati udio obnovljivih izvora energije za 20%, smanjiti utrošak energije za 20% te emisiju CO2 za 20%. Krajnji rok za izvršenje cilja je 2020. godina a referentne vrijednosti za usporedbu uzete su 1990. godine.

Što ErP znači za klima uređaje?

Kako bi se dostigli zadani ciljevi, članice EU od početka 2013. godine provode ErP direktivu kojom se proizvodi koji troše električnu energiju klasificiraju po novim energetskim razredima (A+, A++ i A+++) dok se istovremeno zabranjuje uvoz i prodaja proizvoda niske energetske učinkovitosti. Pojednostavljeno, kada su u pitanju klima uređaji, zabranjuje se uvoz On/off uređaja i inverterskim modela niske učinkovitosti.

Što su SEER i SCOP – koeficijenti učinkovitosti?

SEER i SCOP koeficijenti pokazatelj su energetske učinkovitosti klima uređaja u realnim uvjetima korištenja, te korisnicima pružaju informacije o godišnjoj potrošnji električne energije. Uz to, sada je moguće uspoređivati klima uređaje jer su svi proizvođači dužni istaknuti SEER i SCOP koeficijente i izraziti godišnju potrošnju električne energije.

Kako se računa učinkovitost klima uređaja?

Kod izračuna učinkovitosti klima uređaja najvažniji su koeficijenti SEER i SCOP (zamjenjuju dosadašnje EER i COP faktore kojima je dodano slovo S – seasonal / sezonska).

Da bi izračunali sezonski koeficijent učinkovitosti u hlađenju, mjerenja su rađena pri vanjskoj temperaturi od 20°C, 25°C, 30°C i 35°C te je korištena je najhladnija klimatska zona.

Kod izračuna sezonskog koeficijenta učinkovitosti pri grijanju mjerenja su rađena pri vanjskim temperaturama od 12°C, 7°C, 2 i -7°C.

Na što pripaziti kod odabira klima uređaja?

Prilikom odabira klima uređaja obratite pozornost na potrošnju električne energije koji su deklarirani kroz SCOP i SEER koeficijente, koji vam govore koliko su energetski učinkoviti klima uređaji. Što su ti koeficijenti viši, niži je utrošak električne energije. Uz to, na svakoj je naljepnici istaknut izračun potrošnje kWh ako klima uređaj radi 350 sati u hlađenju i 1400 sati u grijanju. Zahvaljujući konkrektno iskazanoj potrošnji, lako je moguće izračunati koliko je efikasniji klima uređaj jeftiniji u eksploataciji, odnosno koliko će manje struje utrošiti u svome radu.

Što to znači u praksi? Jeftiniji inverterski modeli klima uređaja koji su klasificirani u A energetskom razredu (u hlađenju i u grijanju), te postižu SEER 5,3 i SCOP 3,4. U hlađenju za 350 sati rada potroši 230 kWh, dok mu za 1400 sati grijanja treba 1647 kWh.

Zašto postoje tri klimatske zone?

Vanjska temperatura ima velik utjecaj na učinkovitost klima uređaja u režimu grijanja, te su zato određene tri klimatske zone sukladno prosječnim godišnjim temperaturama. Pojednostavljeno, klima uređaj će u grijanju biti nekoliko puta energetski učinkovitija na jugu Španjolske u odnosu na sjever Finske. Važno je istaknuti kako je Hrvatska smještena u najhladniju zonu.

Izvor.