Boja svjetlosti i određivanje temperature boje

Boja svjestlosti – okolinu doživljavamo ne samo kao svjetlost i tamu, svjetlo i sjenu, već i bojama. Svjetlost koju isijava žarulja ima intrinzičnu boju. Poznata je kao boja svjetlosti i određena je temperaturom boje u Kelvinima (K). Što je veća temperatura, svjetlost je bijelja tj. “hladnija“ (naginje prema plavkastoj). Žarulja s žarnom niti ima temperaturu boje od 2700K i smatramo ju “toplim“ izvorom, a fluo cijevi prve generacije (koje pamtimo po plavičastoj svjetlosti) imaju 6500K i govorimo o “hladnoj“ svjetlosti. Boja svjetlosti se mora uskladiti s razinom rasvijetljenosti, jer se u prostorima niske razine osvijetljenosti ugodnije osjećamo uz toplu svjetlost, a u prostorima visoke razine rasvijetljenosti preporuča se hladnije svjetlo – vezano na dnevne aktivnosti u radnim prostorima – uredima. Pojam “topla“ i “hladna“ svjetlost u smislu boje svjetlosti nije povezana s količinom topline koju izvor emitira.

Boje svjetlosti žarulja dijele se u tri grupe:

  • Topla bijela svjetlost je ugodna
  • Neutralna bijela svjetlost stvara radnu atmosferu
  • Dnevna bijela svjetlost pogodna je za interijere samo onda kad je rasvijetljenost 1000 luksa ili više.

Topla bijela (2700K – 3300K) – bijela boja sa žućkastom primjesom koja je vrlo slična svjetlosti koju emitira obična žarulja sa žarnom niti. To je dobra boja za oči te se stoga posebno preporučuje za unutarnju upotrebu u stambenim prostorima za boravak, kao što su kuhinja, dnevna soba i spavaonica.

Neutralna bijela/boja snijega (4000K – 4500K) – od svih nijansi bijela neutralna boja daje najviše svjetla. Pogodna je za poslovne i  prodajne prostore.

Hladno bijela (4500K – 6500K) – bijela boja s plavom primjesom. Ta boja ne privlači kukce pa je stoga pogodna uglavnom samo za korištenje kod vanjske rasvjete.

Određivanje temperature boje

Temperatura boje koristi se za označavanje boje izvora svjetlosti u usporedbi s bojom svjetlosti „crnog tijela“. „Crno tijelo“ idealizirano je čvrsto tijelo, primjerice od platine, koje ne reflektira nikakvo zračenje. Stoga, ono apsorbira svu svjetlost koja padne na njega. Kad se polako ugrijava, prolazi kroz niz različitih boja – od tamnocrvene, crvene, narančaste, žute i bijele do svijetloplave. Što je veća temperatura, to je boja bliža bijeloj.